beskućnik

Na temelju članka Zakona o udrugama (″Narodne novine″ broj 74/14), Skupština udruge Novi Put  na sjednici održanoj dana 02. ožujka 2015., donijela je:

 

S T A T U T

UDRUGE „NOVI PUT“ VARAŽDIN

 

I OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu sjedištu, o zastupanju,izgledu pečata udruge, području djelovanja skladno ciljevima,djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi,gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja,načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima i obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu, vođenja popisa članova,tijelima udruge,njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu   sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata;izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku postojanja udruge, imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge,načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge, te drugim pitanjima od značaja za udrugu

 

Članak 2.

Naziv udruge je: Udruga  „Novi put“ Varaždin.

Sjedište udruge je u Varaždinu.Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor.

Udrugu zastupa predsjednik i tajnik.

Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje udruge.

Članak 3.

Udruga je registrirana pri Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji.

Udruga je neprofitna pravna osoba.

Članak 4.

Udruga ima pečat.

Pečat Udruge je četvrtastog oblika, veličine  18 x 47 mm, u kojem je upisan naziv – UDRUGA NOVI PUT VARAŽDIN- sa stiliziranim znakom puta u sredini pečata.

 

 

II CILJEVI I DJELATNOSTI UDRUGE

 

Članak 5.

Udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unapređenjaskrbi o beskućnicima, pružanja stručne i savjetodavne pomoći, te stručnog osmišljavanje, izrade i realizacije projekata kojima se unapređuje kvaliteta života beskućnika.

Udruga djeluje na području  Varaždinske županije.

Članak 6.

Djelatnosti udruge kojima se ostvaruju ciljevi su:

·        okupljanje beskućnika, građana i stručnih radnika koji se bave problemima beskućnika,

·        pružanje pomoći beskućnicima u svakodnevnim teškoćama,

·        promicanje brige o beskućnicima,

·        informiranje i senzibiliziranje javnosti za probleme beskućnika,

·        organiziranje odgovarajućih edukacija za osposobljavanje beskućnika,

·        podrška beskućnicima u zapošljavanju i osamostaljivanju,

·        organiziranje humanitarne djelatnosti,

·        organiziranje kulturnih, sportskih i zabavnih manifestacija u dobrotvorne svrhe,

·        organiziranje savjetovanja, tribina, radionica i drugih stručnih skupova o problemima beskućnika,

·        izdavanje knjiga i časopisa iz područja svoje djelatnosti,

·        suradnja sa jedinicama lokalne samouprave, županijom, centrima za socijalnu skrb, Caritasom, nevladinim udrugama i nadležnim ministarstvima radi rješavanja problema beskućnika,

·        obavljanje i drugih poslova koji doprinose ostvarivanju ciljeva Udruge.

 

 

 

Članak 7.

Rad udruge je javan. Javnost rada Udruge ostvaruje na načine utvrđene ovim Statutom, posebno:

-        pravodobnim izvješćivanjem članstva o radu Udruge i značajnim događajima, pisanim izvješćima, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan način,

-        javnim priopćavanjem.

 

Svi članovi udruge imaj pravo sudjelovati u radu udruge, sukladno odredbama statuta i zakona, te pravo uvida u rad tijela i odluke koje njena tijela donose.

 

Sjednice tijela udruge su javne osim u izuzetnim slučajevima radi zaštite interesa maloljetnih članova i kada je to radi posebne zaštite maloljetnika propisano zakonom i drugim propisima.

III ČLANSTVO U UDRUZI

Članak 8.

Članom Udruge može postati svaka fizička i pravna osoba, sukladno zakonu i statutu.

 

Pravna osoba svoje članstvo u udruzi ostvaruje putem ovlaštenog predstavnika

 

Članom udruge mogu postati i osobe mlađe od 14 godina za koje pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, dok za osobe s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

 

Članak 9.

Članom Udruge se postaje upisom u popis članova a koji vodi tajnik Udruge.

Popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži slijedeće podatke:o osobnom imenu (nazivu), OIB-u, datumu rođenja,datumu pristupanja udruzi,kategoriji članstva (ako su propisane statutom),datumu prestanka članstva u udruzi, te druge podatke.

Popis članova uvijek je dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

Visinu članarina određuje Skupština.

S obzirom ne loši materijalni status beskućnici ne moraju plaćati članarinu.

 

Članak 10.

Prava i obveze članova su:

 - plaćanje članarine

- bavljenje aktivnostima Udruge,

- sudjelovanje u upravljanju poslovima Udruge,

- čuvanje i podizanje ugleda Udruge,

- čuvanje materijalnih dobara i izvršenje preuzetih obveza

- pravo punopravnog sudjelovanja u radu Skupštine,

- birati i biti birani u tijela Udruge,

- pravo uvida u djelatnosti Udruge i korištenje informativnog materijala,

- aktivno sudjelovati u izvršavanju ciljeva Udruge i doprinositi u ostvarivanju njenih djelatnosti,

- davanje prijedloga, primjedbi i mišljenja na rad organa Udruge, a o zauzetom stavu pismeno se obavješćuju.

- biti informirani o radu tijela Udruge, odlukama koje donosi i programu svih djelatnosti.

 

 

 

Članak 11.

Članstvo u udruzi prestaje:

-        dragovoljnim istupom

-        neplaćanjem članarine

-        isključenjem

 

Član se briše iz Registra članova bez posebne odluke ukoliko do kraja godine ne plati članarinu za tekuču godinu. 

Odluka o isključenju člana iz Udruge donosi Upravni odbor. Isključeni član ima pravo u roku od petnaest dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalbu Skupštini Udruge.

Skupština je dužna riješiti žalbu u roku 30 dana računajući od dana dostave žalbe. Odluka Skupštine Udruge o isključenju je konačna.

 

IV TIJELA UDRUGE

Članak 12.

Tijela udruge su:

-        Skupština,

-        Upravni odbor

-        Nadzorni odbor

-        Predsjednik, Dopredsjednik

-        Tajnik

 

SKUPŠTINA

Članak 13.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Udrugom. Skupštinu sačinjavaju svi poslovno sposobni članovi udruge ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom udruge. Predstavnika pravne osobe članice udruge imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Članak 14.

Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna. Skupština redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četvrte godine.

Sjednice skupštine saziva Predsjednik Udruge na vlastitu inicijativu.

U odluci o sazivanju Skupštine Predsjednik utvrđuje dnevni red sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice.

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatraži najmanje 1/3 članova Udruge.

U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine predlagatelji su obavezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, sazvati će je predlagatelj (odluka treba sadržavati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan održavanja sjednice).

U slučaju isteka mandata tijelima Skupštinu saziva zadnja osoba za zastupanje upisana u registar udruga  ili 1/3 članova udruge, koji su upisani u popis članova prije isteka mandata tijelima udruge.


 

Članak 15.

Skupštini predsjedava Predsjednik Udruge. U odsutnosti Predsjednika, Skupština će na početku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja će predsjedavati sjednicom.

O radu sjednice vodi se zapisnik, kojeg potpisuje zapisničar i dva ovjerovitelja i koji se trajno čuva u arhivi Udruge.

Članak 16.

Skupština odlučuje pravovaljano ako je nazočna natpolovična većina svih članova Skupštine, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, ako Statutom nije određena posebna većina.

Članak 17.

Skupština udruge:

-         Utvrđuje politiku rada udruge

-         usvaja statut udruge i njegove izmjene i dopune,

-         bira i razrješava osobe ovlaštene za zastupanje

-         bira i razrješava druga tijela udruge

-         bira i razrješava likvidatora udruge

-         odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga

-         usvaja plan rada i financijski plan za slijedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu

-         usvaja godišnje financijsko izvješće

-         odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge

-         donosi odluku o statusnim promjenama

-         odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti te gospodarske djelatnosti,

-         te odlučuje i o drugim pitanjima za koje statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela udruge.

 

UPRAVNI ODBOR

 

Članak 18

 

Upravni odbor sastoji se od 3 člana koje bira i opoziva Skupština. Predsjednik udruge je po svojoj funkciji i predsjednik Upravno odbora.

Članovi Upravnog odbora biraju se na četiri godine.

 

Predsjednik i članovi Upravnog odbora mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata ako:

- postupaju suprotno odlukama Skupštine,

- podnesu ostavku,

- naruše ugled udruge,

 

U slučaju prestanka dužnosti predsjednika , do izbora novog zamjenjuje ga najstariji član Upravnog odbora ili član kojeg imenuje Skupština.

 

Članak 19.

 

Upravni odbor obavlja slijedeće zadaće:

-         priprema nacrte akata Skupštine

-         Saziva sjednice Skupštine, predlaže dnevni red, priprema materijale za skupštinu i izvršava njene odluke

-         prima nove članove Udruge i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,

-         odlučuje o isključenju iz članstva,

-         odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruga,

-         obavlja druge poslove sukladno zakonu i Statutu .

 

Upravni odbor radi na sjednicama koje se  održavaju najmanje jednom mjesečno.

Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom svojih članova.

 

 

NADZORNI ODBOR

Članak 20.

 

Nadzorni odbor sastoji se od predsjednika i dva člana koje bira Skupština.

Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti ujedno i članovi drugih tijela Udruge.

Nadzorni odbor radi na sjednicama koje najmanje jedanput mjesečno saziva njegov predsjednik a odluke donosi većinom glasova.

Mandat članova Nadzornog odbora traje i četiri godine te mogu biti izabrani za još jedan mandat.

 

Članu Nadzornog odbora mandat može prestati i prije vremena na koje je izabran, ako bude razrješen od strane Skupštine, te u drugim slučajevima i na način propisan odredbom članka  18. Statuta.

 

Članak  21.

Nadzorni odbor obavlja slijedeće poslove:

-         nadzire zakonitost u financijskom poslovanju udruge,

-         nadzire izvršavanje zakonskih, ugovornih i drugih obveza,

-         prati i analizira ostvarenje financijskog plana Udruge,

-         nadzire provođenje određenih odluka koje mu se dostavljaju na uvid,

-         nadzire provođenje odluka svih izvršnih tijela Udruge.

 

Sva tijela udruge dužna su omogućiti Nadzornom odboru uvid u sve spise, te mu dati potrebne obavijesti o svojoj djelatnosti.

O obavljenom nadzoru Nadzorni odbor jednom godišnje podnosi pismeno izvješće Upravnom odboru, te na redovnom zasjedanju Skupštine Udruge.

 

PREDSJEDNIK

Članak 22.

- zastupa udrugu

- saziva sjednice skupštine

- odgovara za zakonitost rada udruge

- vodi poslove udruge sukladno odlukama skupštine

- podnosi prijedlog godišnjeg financijskog izvješća skupštini

- sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za  račun udruge

- dostavlja zapisnik s redovne skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga,

- obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima udruge.

 

Članak 23.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupštini Udruge.

Predsjednik podnosi Skupštini Udruge godišnje izvješće o svom radu.

 

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, Predsjednika u svim poslovima zamjenjuje Dopredsjednik. Mandat dopredsjednika traje četiri godine.

TAJNIK

Članak 24.

Tajnika Udruge bira i imenuje Skupština na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Udruzi.

Tajnik Udruge vodi popis članova.

 

LIKVIDATOR

Članak 25.

Likvidatora udruge bira i razrješava  Skupština.

Likvidator može biti osoba/pravna osoba koja nije član udruge.

Likvidator ima/nemapravo na naknadu troškova za svoj rad iz sredstava udruge u visini koju određuje Skupština na prvoj sjednici nakon njegova imenovanja.

Likvidator udruge zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje do okončanja i brisanja udruge iz registra udruga

U postupku likvidacije likvidator je dužan:

-         utvrditi stanje na poslovnom računu udruge

-         utvrditi knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja

-         utvrditi ostalu imovinu udruge te pribaviti iz službene evidencije Ministarstva financije – Porezne uprave  potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja

-         u slučaju dugovanja, dužan je objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi

-         u slučaju potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova te raspodijeliti preostalu imovinu sukladno odredbi članka 53. Zakona o udrugama

Nakon raspodjele preostale imovine, likvidator je dužan u roku od 8 dana od okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu državne uprave završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku.

U slučaju da likvidator utvrdi da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je u roku osam dana o tome obavijestiti nadležni sud radi pokretanja stečajnog postupka.

Članak 26.

Za rad u pojedinim područjima djelovanja Udruge Skupština ili Predsjednik mogu osnovati stalne i povremene komisije ili druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju komisije ili radnih tijela utvrđuje se njihov sastav, zadaća, vrijeme za koje se osnivaju i odgovornost za obavljanje poslova.

Članak 27.

Udruga se može udružiti u savez, zajednicu, mrežu, koordinaciju ili drugi oblik udruživanje neovisno o području svog djelovanje.

Udruga se može učlaniti u međunarodne udruge i organizacije.

Udruga može imati svoje ustrojstvene oblike podružnice, ogranci,klubovi. Međusobna prava i obveze ustrojstvenih oblika uređuju se statutom.

Ustrojstveni oblici mogu imati svojstvo pravne osobe, na temelju odluke Skupštine udruge.

 

 

V IMOVINA I NAČIN STJECANJA IMOVINE

 

Članak 28.

 

Imovinu Udruge čine:

-         novčana sredstva uplatom članarina, dobrovoljni prilozi i darovi,

-         novčana sredstva  koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave te fondova iz inozemstva.

-         pokretne stvari i nekretnine,

-         druga imovinska prava.

Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih statutom, u skladu sa zakonom.

 

 

V FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE

 

Članak 29.

 

Udruga je dužna voditi poslovne knjige  i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način financijskog poslovanja i vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.

 

VI ODGOVORNOST ZA OBVEZE I ŠTETU

 

Članak 30.

Za svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.

Članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze udruge.

Nad udrugom se može provesti stečaj, sukladno zakonu.

Udruga i osobe ovlaštene za zastupanje udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim osobama odgovaraju sukladno općim propisima za štetu.

 

VII NADZOR

Članak 31.

 

Članovi udruge sami nadziru rad udruge.

Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statuti ili drugi opći akt udruge, ovlaštena je na to upozoriti nadležno tijelo udruge, te zahtijevati da se nepravilnosti uklone.

Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge .

 

 

VIII. RJEŠAVANJE SPOROVA I SUKOBA INTERESA UNUTAR UDRUGE

 

Članak 32.

 

Spor/sukob interesa u udruzi postoji ukoliko se radi o pravima i interesima članova udruge o kojima članovi mogu slobodno raspravljati a koji utječu na rad udruge u cjelini odnosno ako se ona odnosi na pitanja od zajedničkog interesa za članove.

Za rješavanje spora/ sukoba interesa, Skupština imenuje arbitražno vijeće između članova udruge. Sastav, mandat, način odlučivanja vijeća uređuje se pravilnikom koji se donosi skupština. Arbitražno vijeće u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju.

Odluka arbitražnog vijeća je konačna. Ukoliko spor/ sukob interesa nastane oko pitanja o kojima se podnosi zahtjev za upis promjena u registar udruga o čemu odlučuje nadležni ured, nezadovoljni član najprije se obraća udruzi da riješi spor/sukob interesa. Po konačnosti odluke arbitražnog vijeća, udruga podnosi nadležnom uredu zahtjev za upis promjena u registar udruga zajedno s odlukom arbitražnog vijeća.

 

IX. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

 

 

Članak 33.

 

Udruga prestaje postojati odlukom Skupštine ili u drugim slučajevima predviđenim zakonom. U slučaju prestanka postojanja udruge imovina će pripasti ( nekoj udruzi ili ustanovi, zakladi koje imaju iste ili slične ciljeve).

 

Udruga nema pravo imovinu udruge dijeliti svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama.

 

 

X.  PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 34.

 

Statut Udruge kao i njegove izmjene i dopune donosi Skupština većinom glasova ukupnog broja članova Skupštine Udruge nakon provedene rasprave.

Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Udruge.

Tumačenje drugih akata Udruge daje Predsjednik Udruge.

 

 

U Varaždinu, 02.ožujka 2015. godine

 

 

                                                                                      Predsjednik Udruge

                                                                                   Nikola Dugandžić, prof.

 

 

Prenoćište za beskućnike, Udruga „Novi put“, Varaždin sprema se otvoriti knjižnicu koju će korisnici moći koristiti prema vlastitim afinitetima unutar prostora koji koriste za svoje dnevne aktivnosti.

Ukoliko imate literaturu bilo kojeg literarnog žanra, a želite je darovati, budite slobodni nazvati na broj Prenoćišta 230-700, poslati e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili osobno navratiti svakog radnog dana između 08 i 15 sati.

Hrvatska mreža za beskućnike i Udruga „Novi put” tradicionalno obilježavaju Svjetski dan beskućnika. Održava se zajednička akcija „Dan otvorenih vrata Prenoćišta/Prihvatilišta” diljem Hrvatske. U sklopu akcije pozivamo sve građane, medije, volontere, donatore, dionike i ostale institucije da nam se pridruže u petak 10.listopada 2014. godine od 8 sati na kratkom druženju uz ručak i kolače.

Ove godine Nacionalni susret o beskućništvu održava se u Karlovcu u organizaciji udruge Milosrđe - Centar za beskućnike. Susret započinje u četvrtak 18. rujna 2014 godine s početkom u 10,00 sati u Gradskoj vijećnici Grada Karlovca, Banjavčićeva 9.

Učenici Prve gimnazije Varaždin svojim su se volonterskim sudjelovanjem uključili u projekt "Jačanje socijalne osjetljivosti učenika i zajednice prema socijalno isključenim građanima" koji se provodi na inicijativu prof.dr.sc. Nine Žganca.

Dobro došli na stranice Udruge "Novi put".

Poziv!

Pozivamo sve volontere koji žele volontirati sa beskucnicima u našoj Udruzi da nam se jave na kontakt brojeve ili osobno dođu u prostorije Udruge.

Udruga "Novi put" osnovana je 2010. godine u Varaždinu. Organizirana je kao nevladina, nepolitička i neprofitabilana organizacija čiji je cilj promicanje, razvoj i unapređenje skrbi o beskućnicima, pružanje stručne i savjetodavne pomoći, te stručno osmišljavanje, izrada i realizacija projekata kojima se unapređuje kvaliteta života beskućnika.

Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Udruge:

  • okupljanje beskućnika, građana i stručnih radnika koji se bave problemima beskućnika,
  • pružanje pomoći beskućnicima u svakodnevnim teškoćama,
  • promicanje brige o beskućnicima,
  • informiranje i senzibilizacija javnosti za probleme beskućnika,
  • organiziranje odgovarajućih edukacija za osposobljavanje beskućnika,
  • podrška beskućnicima u zapošljavanju i osomostaljivanju,
  • organiziranje kulturnih, sportskih i zabavnih manifestacija u dobrotvorne svrhe,
    organiziranje savjetovanja, tribina, radionica i drugih stručnih skupova o problemima beskućnika,
  • izdavanje knjiga i časopisa iz područja svoje djelatnosti,
  • suradnja s jedinicama lokalne samouprave, županijom, centrima za socijalnu skrb, Caritacom, nevladinim udrugama i nadležnim ministarstvima radi rješavanja problema beskućnika,
  • obavljanje i drugih poslova koji doprinose ostvarivanju ciljeva Udruge.

Udruga neposredno ili posredno pruža humanitarnu pomoć krajnjim korisnicima kojima je ta pomoć najpotrebnija u vidu novca, robe i usluga bez naknade i bez bilo kojeg vida diskriminacije u pogledu odabira krajnjih korisnika pomoći.

Djelatnosti Udruge mogu provoditi volonteri, profesionalni djelatnici i stručni suradnici.

Prenoćište za beskućnike Varaždin

Prenoćište za beskućnike osnovano je 2001. u suradnji s Gradom Varaždinom i Centrom za socijalnu skrb Varaždin. Prehranu korisnika Prenoćišta osigurava Pučka kuhinja Caritasa Varaždinske biskupije (jedan obrok dnevno - ručak), a pomoću donacija pokušavaju se osigurati i namirnice za dodatnu prehranu korisnika, kojima je u Prenoćištu na raspolaganju i kuhinja sa štednjakom, hladnjakom i ostavom.

Zgrada Penoćišta nalazi se u centru grada, katnica, veličina 200 m2, s okolišem i dvorištem oko 500 m2.

Kapacitet Prenoćišta je 15 osoba. Od četiri prostorije namijenjene noćenju, jedna trokrevetna soba namijenjena je za smještaj ženskih osoba, dok su preostale tri sobe namijenjene muškim osobama.

Od usluga koje mogu koristiti u Prenoćništu najčešće su spavanje, pranje rublja, održavanje higijene, pripremanje hrane, korištenje društvenih igara, TV i internet …

Dosadašnja iskustva:

Udruga Novi put i Centar za socijalnu skrb Varaždin veliku pažnju poklanjaju resocijalizaciji beskućnika/korisnika prenoćišta te je u dva navrata;  od listopada 2006. do siječnja 2007. provodio projekt „Pomoć u nevolji“, te u 2009.i 2010. godini projekt „Resocijalizacija beskućnika - trening socijalnih vještina“

Ovi projekti koncipirani su na način da su korisnici Prenoćišta u okviru svakog od spomenutih projekata bili sudionici  ciklusa  interaktivnih radionica pod vodstvom stručnih osoba.

Tijekom  trajanja programa korisnici Centra  imali su priliku upoznati se sa specifičnostima života u zajednici, grupi, upoznati svoje i tuđe potrebe, informirati se o mogućnostima ostvarivanja prava iz područja radnog prava, obiteljskog prava i prava iz zdravstva i socijalne skrbi, družiti se i bolje međusobno upoznati, kreativno se izražavati i zabaviti, te razvijati bolje odnose s voditeljima na način da javno govore o problemima i zajednički potraže rješenje. Također, korisnici, a i djelatnici Centra imali su priliku da u individualnim savjetovališnim tretmanima dobiju bolji uvid u vlastiti problem te iz vlastitih resursa pronađu rješenje.

U suradnji sa Zavodom za zapošljavanje i UdrugeNoviput, 2012. godine je  pokrenuta akcija edukacije korisnika na rad u sa računalima, u koju se uključila većina korisnika. Zavod je dao nezaposlenu osobu educiranu za provođenje edukacije dok je udruga osigurala računala i didaktički material, a privedena je kraju koncem godine.

Pojam i uzroci beskućništva

 

U literaturi se koriste različite definicije beskućništva, pri čemu nerijetko dolazi do metodoloških problema koji proizlaze iz nedostatka konsenzusa o definiciji. Činjenica je da postoji više od jednog odgovora na pitanje tko će biti klasificiran kao beskućnik; neki autori čak tvrde da postoji onoliko definicija koliko i studija o tome. Ujedinjeni narodi koriste dvije vrste definiranja beskućništva; kao i kod definiranja siromaštva, beskućništvo dijele na apsolutno i relativno. Apsolutno beskućništvo podrazumijeva uvjete u kojima ljudi nemaju „krov nad glavom“ (nemaju tzv. fizički zaklon), spavaju na otvorenom, u vozilima, napuštenim zgradama ili na drugim mjestima koje nisu namijenjena za fizičko stanovanje. Kod relativnog beskućništva osobe imaju „krov nad glavom“ (fizički zaklon), ali im nisu osigurani osnovni standardi zdravlja i sigurnosti kao što su adekvatna zaštita od elementarnih nepogoda, pristup pitkoj vodi i sanitarnom čvoru, osobna sigurnost, pravo vlasništva, mogućnost privređivanja i dr. (Družić Ljubotina, 2013.).

FEANTSA je Europska federacija nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima, osnovana je 1989. godine kao krovna neprofitna organizacija kojoj je svrha u najširem smislu borba protiv beskućništva u Europi. Riječ je o velikoj europskoj mreži koja se fokusira isključivo na beskućništvo i to na europskoj razini. FEANTSA je razvila Europsku tipologiju beskućništva i stambene isključenosti radi boljeg razumijevanja i mjerenja beskućništva u Europi  kako bi se beskućništvo moglo podjednako razumjeti na međunarodnoj razini. Tipologija je osmišljena 2005. godine i služi u različite svrhe; kao okvir za raspravu, u svrhu prikupljanja podataka, potreba politike, praćenja stanja beskućništva u Europi i dr.

ETHOS klasifikacija beskućnike prema njihovoj životnoj situaciji na sljedeći način: (Družić Ljubotina, 2013.):

  • Bez krova nad glavom ( ljudi koji žive na ulici i oni koji koriste prenoćišta za beskućnike).
  • Bez doma (ljudi koji žive u hostelima za beskućnike, u privremenom smještaju, skloništima za žene, azilima za strance, privremenim smještajima za radnike imigrante, u zatvorima i medicinskim institucijama te svim ostalim vrstama subvencioniranog i privremenog smještaja). 
  • Bez sigurnog stanovanja (ljudi koji privremeno žive sa širom obitelji ili prijateljima, koji nemaju legalno pravo na smještaj koji koriste, koji žive u stanovima iz kojih im prijeti deložacija ili osobe koje žive u stalnoj prijetnji od obiteljskog nasilja). 
  • Bez adekvatnog stanovanja (ljudi koji žive u privremenim i nestandardnim strukturama poput kamp kućica, u zgradama koje su predviđene za rušenje ili neprimjerene za stanovanje kao i smještaj u prenapučenim stanovima).

Obilježavanje Svjetskog dana beskućnika (10.listopada 2013.)

Prostor Udruge Novi put

P1010073.JPGP1010075.JPGP1010070.JPGP1010074.JPG